Pažnja: Originalni dokument je noviji od ovog prijevoda.

O Debianu

ŠTO je Debian?

Debian Projekt je udruga pojedinaca koji su si postavili za cilj stvaranje slobodnog operativnog sustava. Operativni sustav koji smo mi stvorili se zove Debian GNU/Linux, ili jednostavno skraćeno, Debian.

Operativni sustav je skup osnovnih programa i alata zahvaljujući kojima vaše računalo radi. U jezgri operativnog sustava je kernel. Kernel je najtemeljniji program na računalu, obavlja svo osnovno održavanje i omogućava vam pokretanje drugih programa.

Debian sustavi trenutno koriste Linux kernel. Linux je komad slobodnog softvera kojeg je začeo Linus Torvalds, sada podržan od tisuća programera širom svijeta.

Ipak, radi se i na Debianu za druge kernele, primarno za Hurd. Hurd je zbirka poslužitelja koji rade povrh mikrokernela (kao što je Mach) kako bi implementirali razne mogućnosti. Hurd je slobodan softver proistekao iz GNU projekta.

Velik dio osnovnih alata koji čine operativni sustav dolazi iz GNU projekta; zato imena: GNU/Linux i GNU/Hurd. Ti alati su također slobodni.

Naravno, ono što ljudi žele su aplikacije: programi koji im pomažu da obave ono što žele, od uređivanja dokumenata, poslovanja tvrtke, ili igranja igara, do pisanja još programa. Debian dolazi s više od 37500 paketa (već kompajliranih programa upakiranih u format zgodan za laku instalaciju na vaš stroj) — svi oni su slobodni.

To je pomalo nalik tornju. U temeljima je kernel. Iznad njega su svi osnovni alati. Slijede svi programi koji rade na vašem računalu. Na vrhu tornja je Debian — pažljivo organizira i sve usklađuje tako da sve zajedno radi.

Sve to je besplatno?

Možda se pitate: zašto bi ljudi trošili sate svog vremena na pisanje programa, njihovo pažljivo pakiranje, a zatim sve to poklanjali? Odgovori su razlikuju kao i ljudi koji pridonose. Neki ljudi vole pomagati drugima. Mnogi pišu programe kako bi naučili više o računalima. Sve više ljudi traži načine izbjegavanja napuhane cijene softvera. Rastuća masa pridonosi nastojeći se zahvaliti za sve sjajne slobodne programe koje su dobili od drugih. Mnogi iz akademije stvaraju slobodne programe kako bi pomogli u širenju rezultata svojih istraživanja. Poduzeća pomažu u održavanju slobodnog softvera kako bi njihova riječ značila nešto u njegovu razvoju — nema bržeg načina dodavanja nove mogućnosti nego da ju sami dodate! Dakako, mnogima od nas to je jednostavno vrlo zabavno.

Debian je toliko predan slobodnom softveru da smo mislili kako će biti korisno da se naša obaveza uobliči u pisanom dokumentu. Tako je rođen naš Društveni ugovor.

Iako Debian vjeruje u slobodni softver, ima slučajeva gdje ljudi žele ili moraju na svoj stroj instalirati neslobodni program. Kad god je moguće, Debian će to podržavati. Čak postoji rastući broj paketa čija je jedina svrha instalirati neslobodni program na Debian sustav.

Vi kažete besplatno, ali CD-i/mreža imaju cijenu!

Možda se pitate: ako je softver besplatan, zašto onda moram plaćati trgovcu za CD, ili platiti ISP-u za prijenos datoteka s Interneta?

Kad kupite CD, plaćate nečije vrijeme, ulaganje u proizvodnju diskova, te rizik (u slučaju da ih ne prodaju sve). Drugim riječima, plaćate fizički medij koji se koristi za isporuku softvera, ne za sam softver.

Kad mi koristimo riječ "slobodan", doista mislimo na slobodu softvera, ne na to što je besplatan. (Riječ "free" na engleskom znači i slobodan i besplatan, što stvara mnoge zabune. Srećom, u hrvatskom nemamo takvih problema -- op. prev.) Možete pročitati više o tome što mi podrazumijevamo pod "slobodnim softverom" i što o toj temi kaže kaže Free Software Foundation ("Fondacija Slobodnog Softvera").

Većina softvera košta više od 100 američkih dolara. Kako ga vi možete poklanjati?

Bolje je pitanje kako softverskim tvrtkama uspijeva toliko naplatiti? Softver nije poput proizvodnje automobila. Nakon što napravite jedan primjerak svog programa, cijena proizvodnje milijuna takvih je sitna (postoji dobar razlog zašto Microsoft ima toliko milijardi u banci).

Gledajte to s ove strane: kad biste imali bezgraničnu zalihu pijeska u dvorištu, možda biste bili voljni poklanjati pijesak. No bilo bi glupo plaćati kamion da ga odveze drugima. Natjerali biste ih da dođu i sami ga uzmu (odgovara skidanju s mreže) ili mogu platiti nekom drugom da im ga isporuči na njihova vrata (odgovara kupovini CD-a). Debian djeluje točno tako i zato je većina CD-a/DVD-a tako jeftina (tek oko 12 USD za 4 DVD-a).

Debian ne zarađuje novce od prodaje CD-ova. Istovremeno, novac nam je potreban za troškove kao što su registracija domena i hardver. Zbog toga vas molimo da kupujete od jednog od trgovaca CD-a koji dio vašeg novca donira Debianu.

Koji je hardver podržan?

Debian će raditi na gotovo svim osobnim računalima, uključujući većinu starijih modela. Svako novo izdanje Debiana općenito podržava veći broj računalnih arhitektura. Potpun popis trenutno podržanih pogledajte u dokumentaciji za stabilno izdanje.

Podržan je skoro sav uobičajen hardver. Ako se želite uvjeriti da su svi uređaji spojeni na vaš stroj podržani, provjerite Linux Hardware Compatibility HOWTO.

Postoji nekoliko tvrtki koje otežavaju podršku neobjavljivanjem specifikacija svog hardvera. To znači da možda nećete moći koristiti njihov hardver s GNU/Linuxom. Neke tvrtke izdaju neslobodne upravljačke programe (drivere), ali to je problem zato što bi tvrtka mogla kasnije propasti ili prestati podržavati vaš hardver. Mi preporučujemo da kupujete samo hardver proizvođača koji isporučuju slobodne upravljačke programe (drivere) za svoje proizvode.

Hoću još informacija.

Možete pogledati naš FAQ.

Još me niste uvjerili.

Ne morate nam vjerovati - sami isprobajte Debian. Kako je diskovni prostor postao jeftin, vjerojatno možete odvojiti oko 2 GB. Ako ne želite ili ne trebate grafičko radno okruženje, 600 MB će dostajati. Debian se lako može instalirati na taj dodatni prostor i raditi zajedno s vašim postojećim OS-om. Ako vam zatreba još prostora, jednostavno obrišite jedan od OS-eva (a nakon što vidite moć Debian sustava, uvjereni smo da nećete obrisati Debian).

Budući da će vam isprobavanje novog operativnog sustava oduzeti vrijeme, razumljivo je da budete rezervirani. Iz tog razloga složili smo popis Debianovih dobrih i loših strana. To bi vam trebalo pomoći u odluci da li to toga vrijedi. Nadamo se da ćete cijeniti naše poštenje i iskrenost.

Kako nabaviti Debian?

Najpopularniji način je instaliranje Debiana s CD-a kojeg možete kupiti za cijenu medija kod jednog od naših stotinjak distributera. Ako imate dobar pristup Internetu, možete prenijeti i instalirati Debian putem Interneta.

Za više informacija, molimo pogledajte našu stranicu o nabavci Debiana.

Ako još niste, možete najprije pogledati Linux Hardware Compatibility HOWTO.

Ne zaboravite pregledati pakete koje nudimo (nadamo se da vas neće zastrašiti njihov broj).

Ne mogu sam(a) sve podesiti. Kako dobiti podršku?

Pomoć možete dobiti čitanjem dokumentacije koja je dostupna i na web stranicama i u paketima koje možete instalirati na vaš sustav. Možete nas i kontaktirati putem mailing lista ili koristeći IRC. Također možete i unajmiti konzultanta kako bi obavio posao za vas.

Za više informacija, molimo pogledajte naše stranice o dokumentaciji i podršci.

Tko ste svi vi zapravo?

Debian stvara skoro tisuću aktivnih razvijatelja razbacanih po svijetu koji to dobrovoljno rade u svoje slobodno vrijeme. Rijetki su se razvijatelji osobno sreli. Komunicira se najviše e-mailom (mailing liste na lists.debian.org) i IRC-om (#debian kanal na irc.debian.org).

Debian Projekt ima pažljivo organiziranu strukturu. Za više informacija o tome kako Debian izgleda iznutra, slobodno pregledajte kutak za razvijatelje.

Tko koristi Debian?

Iako nema preciznih statistika (jer Debian ne zahtijeva od korisnika da se registriraju), postoje snažni dokazi da Debian koristi veliki broj organizacija, velikih i malih, kao i više tisuća individualnih osoba. Pogledajte našu Tko koristi Debian? stranicu za popis organizacija visokog profila koje su poslale kratke opise toga kako i zašto koriste Debian.

Kako je sve to počelo?

Debian je započeo Ian Murdock u kolovozu 1993., kao novu distribuciju koja će se raditi otvoreno, u duhu Linuxa i GNU-a. Debian je zamišljen kao nešto što će se stvarati pažljivo i savjesno, i održavati te podržavati sa sličnom brižnošću. Počeo je kao mala, usko povezana skupina Free Software hakera, i postupno narastao u veliku, dobro organiziranu zajednicu razvijatelja i korisnika. Pogledajte detaljnu povijest.

Budući da su mnogi ljudi pitali, Debian se izgovara kao `DEB-ian'. Dolazi od imena stvoritelja Debiana, Iana Murdocka, i njegove žene, Debre.