Instaliranje Debian GNU/Linuxa 2.1 za Alpha arhitekturu - Glava 2
Zahtjevi sustava

Ovo poglavlje sadrži informacije o hardveru koji vam je potreban da bi počeli koristiti Debian. Također ćete naći veze na daljnje informacije o hardveru podržanom od GNU-a i Linuxa.

2.1 Podržani hardver

Debian ne nameće nikakve hardverske zahtjeve iznad zahtjeva Linux kernela i GNU skupova alata. Prema tome, bilo koja arhitektura ili platforma na koju su preneseni Linux kernel, libc, gcc, itd. i za koju postoji Debian port, može raditi pod Debianom.

Ovo poglavlje se ne trudi opisati sve raličite hardverske konfiguracije podržane za Alpha, nego sadrži općenite informacije i upućuje na mjesta s dodatnim informacijama.

2.1.1 Podržane arhitekture

Debian 2.1 podržava četiri arhitekture: Intel x86-bazirane arhitekture; Motorola 680x0 strojeve kao što je Atari, Amiga i Macintosh; DEC Alpha strojeve; te Sun SPARC strojeve. Skraćeno ih se naziva i386, m68k, alpha odnosno sparc.

Ovaj dokument pokriva instalaciju za alpha arhitekturu. Za druge arhitekture postoje zasebne verzije ovog dokumenta.

Ovo je prvo službeno izdanje Debian GNU/Linuxa za Alpha arhitekturu. Mislimo da se dovoljno dokazalo za objavljivanje. Međutim, pošto nije bilo izloženo (i zbog toga nije bilo testirano od korisnika) koliko su to naše i386 i m68k verzije bile, možda ćete sresti nekoliko bugova. Sve probleme prijavite pomoću našeg sustava za praćenje bugova; nemojte zaboraviti spomenuti kako se radi o bugu na Alpha platformi. Također možete koristiti mailing listu debian-alpha.

2.1.2 Podrška za CPU, matične ploče i grafičke kartice

Potpune informacije o podržanim DEC Alphama sadrži Linux Alpha HOWTO. Svrha ovog poglavlja je opisati podarhitekture koje podržavaju instalacijske diskete.

Alpha stanice se grupiraju u podarhitekture jer postoji više generacija matične ploče i potpornih chipseta. Razne podarhitekture često imaju radikalno različito oblikovanje i sposobnosti. Prema tome, postupak instalacije i, preciznije, dizanja, se razlikuje od sustava do sustava.

Slijedeća tablica navodi podarhitekture podržane od Debianovog instalacijskog sustava. Tablica također pokazuje kodna imena tih podarhitektura. To će vam kodno ime biti potrebno pri početku instalacije:

     Obitelj/model                    Kodno ime
     =============                    =========
     ALPHAbook 1                      book1
     
     ALCOR                           
       AS 600                         alcor
       AS 500 5/3xx                   alcor
       AS 500 5/5xx                   alcor
       XL-300/366/433                 xlt
     
     AVANTI
       AS 200 4/*                     avanti
       AS 205 4/*                     avanti
       AS 250 4/*                     avanti
       AS 255 4/*                     avanti
       AS 300 4/*                     avanti
       AS 400 4/*                     avanti
     
     EB164                            eb164
       AlphaPC164                     pc164
       AlphaPC164-LX                  lx164
       AlphaPC164-SX                  sx164
     
     EB64+                   
       EB64+                          eb64p
       AlphaPC64                      cabriolet
       AlphaPCI-64                    cabriolet
     
     EB66                             eb66
     
     EB66+                            eb66p
     
     JENSEN
       DECpc 150                      jensen
       DEC 2000 Model 300             jensen
     
     MIKASA
       AS 1000 4/xxx                  mikasa
       AS 1000 5/xxx                  mikasa-p
     
     NONAME
       AXPpci33                       noname
       UDB                            noname
     
     NORITAKE
       AS 1000A 4/xxx                 noritake
       AS 1000A 5/xxx                 noritake-p
       AS 600A 5/xxx                  noritake-p
       AS 800 5/xxx                   noritake-p
     
     Personal Workstation
       PWS 433a or 433au              miata
       PWS 500a or 500au              miata
       PWS 600a or 600au              miata
     
     RUFFIAN
       Deskstation RPX164-2           ruffian
       Samsung AlphaPC164-UX/BX       ruffian
     
     SABLE
       AS 2100 4/xxx                  sable
       AS 2000 4/xxx                  sable
       AS 2100 5/xxx                  sable-g
       AS 2000 5/xxx                  sable-g
     
     TAKARA                           takara
     
     XL
       XL-233/266                      xl

Razne Alpha podarhitekture imaju različite metode dizanja: MILO ili SRM. Neke podarhitekture mogu koristiti oboje; većina koristi ili jedno ili drugo. Morat ćete saznati koju metodu dizanja koristi vaša podarhitektura; to će poslije biti važno.

     Kodno ime    Metoda dizanja
     =========    ==============
     alcor        MILO ili SRM
     avanti       MILO ili SRM
     book1        samo SRM
     cabriolet    MILO ili SRM
     eb164        MILO ili SRM
     eb64p        MILO ili SRM
     eb66         MILO ili SRM
     eb66p        MILO ili SRM
     jensen       samo SRM
     lx164        MILO ili SRM
     miata        MILO ili SRM
     mikasa       MILO ili SRM
     noname       MILO ili SRM
     noritake     samo SRM
     pc164        MILO ili SRM
     ruffian      samo MILO
     sable        samo SRM
     sable-g      samo SRM
     sx164        MILO ili SRM
     takara       MILO ili SRM
     xl           MILO ili SRM
     xlt          MILO ili SRM

2.1.3 Višestruki procesori

Za ovu arhitekturu postoji podrška za višestruke procesore --- tzv. ``simetrično multi-procesiranje'' ili SMP. Međutim, standardni kernel Debiana 2.1 ne podržava SMP. To ne bi trebalo spriječiti instalaciju jer bi se standardni, ne-SMP kernel trebao dignuti na SMP sustavima; kernel će jednostavno koristiti prvi CPU.

Kako biste iskoristili višestruke procesore, morat ćete zamijeniti standardni Debian kernel. Raspravu o tome možete naći u Kompajliranje novog kernela, Poglavlje 8.4. Za sada (verzija kernela 2.0.35) se SMP uključuje editiranjem vrhovnog Makefilea kernela i otkomentiranjem reda koji kaže SMP = 1. Ako kompajlirate softver na višeprocesorskom sustavu, pogledajte opciju -j u dokumentaciji make(1).

2.2 Instalacijski mediji

Debian se može instalirati pomoću četiri različita medija: disketa, CD-ROM-ova, lokalnih particija na disku ili mreže. Razni dijelovi iste instalacije Debiana mogu miješati i sparivati te mogućnosti; kroz to ćemo proći u Metode instaliranja Debiana, Glava 5.

Instalacija s disketa je čest izbor, iako općenito najnepoželjniji. U mnogim slučajevima, prvo dizanje ćete morati obaviti s disketa, koristeći Rescue disketu. Općenito, sve što vam treba je 3.5 inčni disketni pogon visoke gustoće (1440 kilobajta).

Za neke arhitekture je također podržana instalacija s CD-ROM-a. Na strojevima koji podržavaju bootable CD-ROM-ove diskete vam uopće neće biti potrebne. Čak i ako vaš sustav ne podržava dizanje s CD-ROM-a, možete ga koristiti zajedno s drugim tehnikama za instaliranje sustava, nakon što se dignete drugim sredstvima; pogledajte Instaliranje s CD-ROM-a, Poglavlje 5.4.

Još jedna mogućnost je instalacija s lokalnog diska. Ako imate slobodnog prostora na particijama osim onih na koje instalirate, to je svakako dobar izbor. Neke platforme čak imaju lokalne instalere, primjerice za dizanje iz AmigaOS-a, TOS-a ili MacOS-a.

Posljednja mogućnost je mrežna instalacija. Svoj sustav možete instalirati NFS-om. Nakon što se instalira osnovni sustav, ostatak svog sustava možete instalirati preko bilo kakve mrežne veze (uključujući PPP), FTP-om, HTTP-om ili NFS-om.

Potpuniji opisi tih metoda te korisni savjeti u izboru za vas najbolje metode se mogu naći u Metode instaliranja Debiana, Glava 5. No nastavite čitati kako biste provjerili je li uređaj s kojeg se namjeravate dignuti podržan od Debianovog instalacijskog sustava.

2.2.1 Podržani sustavi pohrane

Debianove instalacijske diskete sadrže kernel izgrađen da bi radio na što je više moguće sustava. Nažalost, to ga čini većim, uz mnogo drivera koji nikad neće biti korišteni (pročitajte Kompajliranje novog kernela, Poglavlje 8.4 kako bi naučili kako izgraditi vlastiti). Međutim, podrška za najširi mogući raspon uređaja je poželjna kako bi osigurali mogućnost instaliranja Debiana na najširem skupu hardvera. ALPHA-TODO -- sustavi pohrane koje podržava Linux, ali ne i instalacijske diskete

2.3 Potrebna memorija i diskovni prostor

Morate imati barem 5MB memorije i 35MB tvrdog diska. Ako želite instalirati razumnu količinu softvera, uključujući X Window System, te neke programe i librarye za razvoj, trebat će vam barem 300 MB. Za više-manje potpunu instalaciju trebat će vam oko 800 MB. Za instaliranje svega dostupnog u Debianu vjerojatno će vam trebati oko 2 GB. Zapravo, instaliranje svega čak nema smisla jer neki paketi ne mogu biti instalirani zajedno.

2.4 Periferije i ostali hardver

Linux podržava širok raspon hardverskih uređaja kao što su miševi, tiskači, skeneri, modemi, mrežne kartice, PCMCIA uređaji, itd. No nijedan od tih uređaja nije potreban za instaliranje sustava. Ovo poglavlje sadrži informacije o periferijama koje instalacijski sustav iznimno ne podržava, čak i ako su možda podržane od Linuxa. ALPHA-TODO -- mrežne kartice koje podržava Linux, ali ne i instalacijske diskete

2.5 Nabavljanje hardvera posebno za GNU/Linux

Sada postoji nekoliko distributera koji isporučuju sustave s predinstaliranim Debianom ili drugim distribucijama GNU/Linuxa. Možda ćete za povlasticu morati platiti više, ali to ipak pruža osjećaj sigurnosti, budući da možete biti uvjereni kako je hardver dobro podržan od GNU/Linuxa.

Bez obzira kupujete li sustav s ugrađenim Linuxom, ili čak rabljeni sustav, važno je da provjerite podržava li Linux kernel vaš hardver. Provjerite je li hardver naveden u gornjim dokumentima. Objasnite svom prodavaču (ako ga imate) kako kupujete za Linux sustav. Podržavajte Linuxu naklonjene proizvođače hardvera.

2.5.1 Izbjegavajte vlasnički ili zatvoreni hardver

Neki nam proizvođači hardvera jednostavno ne žele reći kako pisati drivere za njihov hardver. Drugi nam neće dopustiti pristup dokumentaciji bez ugovora o tajnosti koji bi nas spriječio u objavljivanju izvornog koda Linuxa. Jedan primjer je DSP zvučni sustav IBM laptopa korišten u novijim ThinkPad sustavima -- neki od njih zvučni sustav spajaju s modemom. Drugi primjer je vlasnički hardver u starijoj Macintosh seriji.

Pošto nam nije pružen pristup dokumentaciji tih uređaja, oni pod Linuxom jednostavno neće raditi. Možete pomoći moljenjem proizvođača takvog hardvera da objave dokumentaciju. Ako dovoljno ljudi pita, shvatit će kako je zajednica slobodnog softvera važno tržište.