[ natrag ] [ Sadržaj ] [ 1 ] [ 2 ] [ 3 ] [ 4 ] [ 5 ] [ 6 ] [ 7 ] [ 8 ] [ 9 ] [ 10 ] [ 11 ] [ dalje ]

Instaliranje Debian GNU/Linuxa 2.2 za Intel x86
Glava 1 - Dobrodošli u Debian


Vrlo nam je drago što se odlučili isprobati Debian, i uvjereni smo kako ćete uvidjeti da je Debianova GNU/Linux distribucija jedinstvena. Debian GNU/Linux spaja visoko kvalitetan slobodni softver iz cijelog svijeta, integrirajući ga u dosljednu cjelinu. Vjerujemo da ćete uvidjeti da je rezultat doista bolji od pukog zbroja dijelova.

Ovo poglavlje pruža pregled Debian Projekta i Debian GNU/Linuxa. Ako već znate o povijesti Debian Projekta i Debian GNU/Linux distribucije, slobodno preskočite sljedeće poglavlje.


1.1 Što je Debian?

Debian je potpuno dobrovoljna organizacija posvećena razvoju slobodnog softvera i promicanju ideala Free Software Foundationa. Debian Projekt je započet 1993. g., kada je Ian Murdock poslao otvoreni poziv softverskim razvijateljima da doprinesu kompletnoj i dosljednoj softverskoj distribuciji baziranoj na relativno novom Linux kernelu. Ta relativno mala grupa entuzijasta posvećenih svom zadatku, koju je u početku financirala Free Software Foundation i na koju je utjecala GNU filozofija, je tijekom godina narasla na organizaciju od oko 500 Debian Razvijatelja.

Debian Razvijatelji su uključeni u raznolike aktivnosti, uključujući uređivanje WWW i FTP servera, grafički dizajn, legalna analiza softverskih licenci, pisanje dokumentacije, i, naravno, održavanje softverskih paketa.

U interesu komuniciranja naše filozofije i privlačenja razvijatelja koji vjeruju u principe koji su bit Debiana, Debian Projekt je objavio brojne dokumente koji opisuju naše vrijednosti i služe kao vodiči objašnjenju bivanja Debian Razvijateljem:

Debian razvijatelji su također uključeni u brojne druge projekte; neki su specifični za Debian, drugi uključuju neke ili sve članove Linux zajednice. Neki primjeri su:

Za općenitije informacije o Debianu pogledajte Debian FAQ.


1.2 Što je GNU/Linux?

GNU Projekt je razvio široki set alata slobodnog softvera za korištenje u Unix™ i Unixu sličnim operativnim sustavima kao što je Linux. Ovi alati omogućuju korisnicima da obave zadatke koji sežu od običnih (kao što su kopiranje ili brisanje datoteka sa sistema) do kompliciranih (kao što je pisanje i kompajliranje programa ili sofisticirano uređivanje u mnoštvu formata dokumenata).

Operativni sustav se sastoji od raznih osnovnih programa koji trebaju vašem računalu da bi komuniciralo i primalo upute od korisnika; čitalo i pisalo podatke na hard diskove, trake, i printere; kontroliralo korištenje memorije; i pokretalo drugi softver. Najvažniji dio operativnog sustava jest kernel. U GNU/Linux sustavu, Linux je kernel komponenta. Ostatak sustava se sadrži od drugih programa, od kojih su mnogi pisani od ili za GNU Projekt. Zbog toga što Linux kernel sam ne čini operativni sustav, preferiramo korištenje izraza ``GNU/Linux'' za imenovanje sustava koje mnogi ljudi obično nazivaju ``Linux''.

Linux kernel se prvi put pojavio u 1991. g., kada je finski student računarstva Linus Torvalds na Usenet news grupi comp.os.minix objavio ranu verziju kernela koji može zamijeniti Minix. Pogledajte Linux povijest stranicu Linux Internationala.

Linus Torvalds nastavlja koordinirati radom više stotina razvijatelja (od kojih su nekolicina i iz Hrvatske, op.prev.) uz pomoć nekoliko pouzdanih zamjenika. Izvrsne tjedne sažetke diskusija na linux-kernel mailing listi možete naći na Kernel Traffic stranicama. Više informacija o linux-kernel mailing listi možete naći u linux-kernel mailing list FAQ-u.


1.3 Što je Debian GNU/Linux?

Kombinacija Debianove filozofije i metodologije i GNU alata, Linux kernela, i drugog važnog slobodnog softvera formira jedinstvenu softversku distribuciju pod imenom Debian GNU/Linux. Ovu distribuciju čini puno programskih paketa. Svaki paket u distribuciji se sastoji od izvršnih datoteka, skripti, dokumentacije i konfiguracijskih informacija, a ima i održavatelja (eng. ``maintainer'') koji je odgovoran za to da je paket ažuran, praćenje bug izvještaja, i komunikaciju s `upstream' autorima pakiranog softvera. Naš vrlo velik broj korisnika u kombinaciji sa našim sustavom praćenja bugova osigurava da se problemi brzo nalaze i ispravljaju.

Debianovo posvećivanje detaljima nam omogućuje izradu visoko kvalitetne, stabilne i skalabilne distribucije. Instalacije se mogu lagano konfigurirati da vrše mnoge uloge, od golih firewall-ova, znanstvenih desktop radnih stanica, pa do high-end mrežnih servera.

Osobina koja najviše izdvaja Debian od drugih GNU/Linux distribucija je njegov sustav rukovanja paketima. Ovi alati daju administratoru Debian sustava potpunu kontrolu nad paketima instaliranima na tom sustavu, uključujući sposobnost instaliranja jednog paketa ili automatske nadogradnje cijelog operativnog sustava. Sustavu rukovanja paketima možete čak reći i o softveru koji se sami kompajlirali i koje zavisnosti on ispunjava.

Kako bi zaštitio vaš sustav od ``trojanskih konja'' i drugih štetnih programa, Debianovi poslužitelji provjeravaju da su paketi došli od svojih registriranih Debian održavatelja. Održavatelji se također jako trude podesiti pakete na siguran način. Ako se sa isporučenim paketima ipak pojave sigurnosni problemi, ispravci su obično brzo dostupni. S Debianovim jednostavnim sustavom osvježavanja paketa, dobivat ćete i instalirati sigurnosne ispravke preko Interneta.

Osnovna, i najbolja, metoda dobivanja podrške za vaš Debian GNU/Linux sustav i komunikacije s Debian Razvijateljima, je kroz mnoge mailing liste koje održava Debian Projekt (postoji ih više od 90, u trenutku pisanja ovoga). Najlakši način pretplate na jednu ili više tih lista je posjeta Debianove stranice za pretplatu na mailing liste i ispunjavanje formulara koji ćete tamo naći.


1.4 Što je Debian GNU/Hurd?

Debian GNU/Hurd je Debian GNU sustav koji zamjenjuje Linux monolitni kernel GNU Hurdom — nizom servera koji rade povrh GNU Mach mikrokernela. Hurd je još nezavršen, i nije prikladan za svakodnevnu upotrebu, ali rad se nastavlja. Hurd se trenutno razvija samo za i386 arhitekturu, a portovi na druge arhitekture će biti napravljeni jednom kad se sustav stabilizira.

Za više informacija pogledajte stranice Debian GNU/Hurd porta i debian-hurd@lists.debian.org mailing listu.


1.5 Nabavljanje najnovije verzije ovog dokumenta

Ovaj dokument se stalno obnavlja. Svakako provjerite stranice Debiana 2.2 za najnovije informacije o izdanju 2.2 Debian GNU/Linux sustava. Nove verzije ovog instalacijskog priručnika također su dostupne na njegovim službenim stranicama.


1.6 Organizacija ovog dokumenta

Namjena ovog dokumenta je služiti kao priručnik novim korisnicima Debiana. Pokušava što manje pretpostavljati o vašoj razini stručnosti. Ipak, pretpostavljamo da (općenito) razumijete kako hardver u vašem računalu radi.

Stručni korisnici u ovom dokumentu također mogu naći zanimljive referentne informacije, uključujući minimalne veličine instalacije, detalje o hardveru kojeg podržava Debianov instalacijski sustav, i tako dalje. Ohrabrujemo stručne korisnike da čitaju samo dijelove dokumenta.

Općenito, dokument je složen linearno, vodeći vas kroz instalacijski postupak od početka do kraja. Evo tih koraka u instalaciji Debian GNU/Linuxa i poglavlja ovog dokumenta koji se vežu uz svaki korak:

  1. Saznajte odgovara li vaš hardver zahtjevima korištenja instalacijskog sustava, u Zahtjevi sustava, Glava 2.
  1. Napravite backup svog sustava i obavite svo nužno planiranje i podešavanje hardvera prije instaliranja Debiana, u Prije nego počnete, Glava 3.
  1. Ispravno postavljanje particija na vašem sustavu je vrlo važno, jer jednom kad završite instalaciju, možda ćete morati sa svojim izborima duže vrijeme. Particionirajte svoj tvrdi disk prema opisu iz Particioniranje tvrdog diska, Glava 4.
  1. Metode instaliranja Debiana, Glava 5 predstavlja i raspravlja o raznim načinima instaliranja Debiana. Odaberite metodu koja vam se sviđa i pripremite svoj instalacijski medij kako je opisano.
  1. Dizanje instalacijskog sustava, Glava 6 opisuje dizanje instalacijskog sustava. Ovo poglavlje također raspravlja o postupcima za rješavanje problema ako ih budete imali.
  1. Obavite početnu konfiguraciju sustava, o čemu govori Korištenje dbootstrapa za početnu konfiguraciju sustava, Glava 7 (poglavlja Uvod u dbootstrap, Poglavlje 7.1 do ``Konfiguracija mreže'', Poglavlje 7.14).
  1. ``Instalacija osnovnog sustava'', Poglavlje 7.15.
  1. Dignite vaš novoinstalirani osnovni sustav i prođite kroz neke dodatne konfiguracijske korake, prema Trenutak istine, Poglavlje 7.19.
  1. Instalirajte ostatak sustava pomoću dselecta ili apt-geta, u Instaliranje ostatka sustava, Poglavlje 7.27.

Kada jednom instalirate svoj sustav, možete pročitati Daljni koraci i kamo nakon toga, Glava 8. To poglavlje objašnjava gdje naći više informacija o Unixu i Debianu, te kako zamijeniti svoj kernel. Ako želite izgraditi vlastiti instalacijski sustav iz izvornog koda, pročitajte Tehničke informacije o boot-floppies, Glava 9.

Konačno, informacije o ovom dokumentu, te kako mu pridonijeti sadrži Administrativno, Glava 11.


1.7 UPOZORENJE: ovaj dokument je problematičan

Ovaj dokument je još uvijek u prilično sirovom obliku. Poznato je da je nepotpun, a vjerojatno sadrži greške, gramatičke probleme, itd. Ako ugledate riječi ``FIXME'' ili ``TODO'', možete biti sigurni kako već znamo da poglavlje nije potpuno. Kao i obično, caveat emptor (kupče, pazi se). Bili bismo vrlo zahvalni na bilo kakvoj pomoći, prijedlozima i, pogotovo, prilozima.

Ne-x86 verzije ovog dokumenta bi mogle biti osobito nepotpune, neprecizne i netestirane. Vaša pomoć je stvarno potrebna!

Radne verzije ovog dokumenta se mogu naći na http://www.debian.org/releases/2.2/i386/install. Tamo ćete naći popis svih raznih arhitektura i jezika za koje je ovaj dokument dostupan.

Izvorni kod je također javno dostupan; za više informacija o pridonošenju pogledajte Administrativno, Glava 11. Dobrodošli su svi prijedlozi, komentari, zakrpe, i bug izvještaji (koristite paket boot-floppies, ali prvo provjerite je li problem već prijavljen).


1.8 O autorskim pravima i programskim licencama

Sigurno ste pročitali neke od licenci koje dolaze s većinom komercijalnog softvera — one obično kažu da možete koristiti samo jedan primjerak programa na jednom računalu. Licenca Debian GNU/Linux sustava uopće nije takva. Ohrabrujemo vas da instalirate Debian GNU/Linux na svako računalo u vašoj školi ili radnom mjestu. Posudite svoje instalacijske medije prijateljima i pomozite im u instalaciji na njihova računala. Čak možete načiniti tisuće kopija i prodavati ih — ipak, uz nekoliko ograničenja. Vaša sloboda u instaliranju i korištenju sustava je direktan rezultat toga što je Debian zasnovan na slobodnom softveru.

Zvanje softvera ``slobodnim'' ne znači da nema autorskih prava, i ne znači da se CD-i koji sadrže takav softver moraju distribuirati besplatno. Slobodni softver, među ostalim, znači da licence pojedinih programa ne zahtijevaju od vas plaćanje povlastice distribuiranja ili korištenja programa. Slobodni softver također znači ne samo da bilo tko može proširivati, prilagođavati i mijenjati softver, nego da može i distribuirati rezultat svoga rada. [1]

Mnogi programi u sustavu su licencirani pod GNU Općom javnom licencom, često nazivanom ``GPL'' (eng. General Public License). GPL zahtijeva od vas da izvorni kod programa učinite dostupnim kad god distribuirate primjerak programa; to osigurava pravo vas, korisnika, na mijenjanje softvera. Zbog tog uvjeta, izvorni kod za sve te programe je dostupan u Debian sustavu.[2]

Programi iz Debiana koriste i nekoliko drugih oblika autorskih prava i programskih licenci. Možete pogledati autorska prava i licence svakog paketa instaliranog na vašem sustavu gledanjem u datoteku /usr/doc/ime-paketa/copyright jednom instalirate paket na vaš sustav.

Za više informacija o licencama te kako Debian utvrđuje je li softver dovoljno slobodan za ulazak u glavnu distribuciju pogledajte Debianove smjernice slobodnog softvera.

Najvažnija zakonska obavijest je da ovaj softver dolazi bez jamstava. Programeri koji su napisali ovaj softver učinili su to za dobrobit zajednice. Ne daje se nikakvo jamstvo o prikladnosti softvera za bilo koju danu svrhu. Međutim, budući da je softver slobodan, ovlašteni ste prema potrebi mijenjati softver tako da pristaje vašim potrebama — i uživati u prednostima drugih koji su proširili softver na taj način.


[ natrag ] [ Sadržaj ] [ 1 ] [ 2 ] [ 3 ] [ 4 ] [ 5 ] [ 6 ] [ 7 ] [ 8 ] [ 9 ] [ 10 ] [ 11 ] [ dalje ]

Instaliranje Debian GNU/Linuxa 2.2 za Intel x86

verzija 2.2.27, 14. 10. 2001.
Bruce Perens
Sven Rudolph
Igor Grobman
James Treacy
Adam Di Carlo