[ natrag ] [ Sažetak ] [ Obavijest o autorskim pravima ] [ Sadržaj ] [ dalje ]

Instaliranje Debian GNU/Linuxa 2.1 za Motorola 680x0 arhitekturu - Glava 2
Zahtjevi sustava


Ovo poglavlje sadrži informacije o hardveru koji vam je potreban da bi počeli koristiti Debian. Također ćete naći veze na daljnje informacije o hardveru podržanom od GNU-a i Linuxa.


2.1 Podržani hardver

Debian ne nameće nikakve hardverske zahtjeve iznad zahtjeva Linux kernela i GNU skupova alata. Prema tome, bilo koja arhitektura ili platforma na koju su preneseni Linux kernel, libc, gcc, itd. i za koju postoji Debian port, može raditi pod Debianom.

Ovo poglavlje se ne trudi opisati sve raličite hardverske konfiguracije podržane za Motorola 680x0, nego sadrži općenite informacije i upućuje na mjesta s dodatnim informacijama.


2.1.1 Podržane arhitekture

Debian 2.1 podržava četiri arhitekture: Intel x86-bazirane arhitekture; Motorola 680x0 strojeve kao što je Atari, Amiga i Macintosh; DEC Alpha strojeve; te Sun SPARC strojeve. Skraćeno ih se naziva i386, m68k, alpha odnosno sparc.

Ovaj dokument pokriva instalaciju za m68k arhitekturu. Za druge arhitekture postoje zasebne verzije ovog dokumenta.


2.1.2 Podrška za CPU, matične ploče i grafičke kartice

Potpune informacije o podržanim M68000 baziranim (m68k) sustavima se mogu naći u Linux/m68k FAQ. Ovo poglavlje samo ocrtava osnove.

m68k port Linuxa radi na bilo kojem 680x0 s PMMU-om (engl. Paged Memory Management Unit -- jedinica za brigu o ostraničenoj memoriji) i FPU-om (jedinica za pomičnu točku). To uključuje 68020 s vanjskim 68851 PMMU-om, 68030 i bolje, a isključuje ``EC'' seriju 680x0 procesora. Za potpune detalje pogledajte Linux/m68k FAQ.

Četiri su glavne podvrste podržanih m68k strojeva: Amiga, Atari, Macintosh i VME strojevi. Amiga i Atari su bili prva dva sustava na koje je Linux portan; isto tako, to su dva najbolje podržana porta Debiana. Macintosh serija je podržana nepotpuno, i od Debiana i od Linux kernela; pogledajte Linux m68k for Macintosh za status projekta i podržani hardver. BVM i Motorola VMEbus računala s jednom pločom su najnoviji dodatak popisu strojeva koje Debian podržava. Na portovima za druge m68k arhitekture, kao što je Sun3 arhitektura i NeXT crna kutija, se radi, ali Debian ih još ne podržava.


2.2 Instalacijski mediji

Debian se može instalirati pomoću četiri različita medija: disketa, CD-ROM-ova, lokalnih particija na disku ili mreže. Razni dijelovi iste instalacije Debiana mogu miješati i sparivati te mogućnosti; kroz to ćemo proći u Metode instaliranja Debiana, Glava 5.

Instalacija s disketa je čest izbor, iako općenito najnepoželjniji. U mnogim slučajevima, prvo dizanje ćete morati obaviti s disketa, koristeći Rescue disketu. Općenito, sve što vam treba je 3.5 inčni disketni pogon visoke gustoće (1440 kilobajta). Za Atarije postoje i instalacijske diskete niske gustoće (720 kB).

Za neke arhitekture je također podržana instalacija s CD-ROM-a. Na strojevima koji podržavaju bootable CD-ROM-ove diskete vam uopće neće biti potrebne. Čak i ako vaš sustav ne podržava dizanje s CD-ROM-a, možete ga koristiti zajedno s drugim tehnikama za instaliranje sustava, nakon što se dignete drugim sredstvima; pogledajte Instaliranje s CD-ROM-a, Poglavlje 5.4.

Još jedna mogućnost je instalacija s lokalnog diska. Ako imate slobodnog prostora na particijama osim onih na koje instalirate, to je svakako dobar izbor. Neke platforme čak imaju lokalne instalere, primjerice za dizanje iz AmigaOS-a, TOS-a ili MacOS-a. Zapravo, instalacija s lokalnog diska je preporučena instalacijska tehnika za većinu m68k strojeva.

Posljednja mogućnost je mrežna instalacija. Svoj sustav možete instalirati NFS-om. Instalacija bez diska, montiranjem svih lokalnih datotečnih sustava NFS-om, je još jedna mogućnost. Također dižete sustav preko mreže. Nakon što se instalira osnovni sustav, ostatak svog sustava možete instalirati preko bilo kakve mrežne veze (uključujući PPP), FTP-om, HTTP-om ili NFS-om.

Potpuniji opisi tih metoda te korisni savjeti u izboru za vas najbolje metode se mogu naći u Metode instaliranja Debiana, Glava 5. No nastavite čitati kako biste provjerili je li uređaj s kojeg se namjeravate dignuti podržan od Debianovog instalacijskog sustava.


2.2.1 Podržani sustavi pohrane

Debianove instalacijske diskete sadrže kernel izgrađen da bi radio na što je više moguće sustava. Nažalost, to ga čini većim, uz mnogo drivera koji nikad neće biti korišteni (pročitajte Kompajliranje novog kernela, Poglavlje 8.4 kako bi naučili kako izgraditi vlastiti). Međutim, podrška za najširi mogući raspon uređaja je poželjna kako bi osigurali mogućnost instaliranja Debiana na najširem skupu hardvera.

Debianov instalacijski sustav podržava približno sve sustave pohranjivanja koje podržava Linux kernel. Primjetite da na Macintoshu sadašnji Linux kernel uopće ne podržava diskete, a Debianov instalacijski sustav ne podržava diskete na Amigama. Na Atariju je također podržan Macintosh HFS sustav, te AFFS kao modul. Macovi podržavaju Atari (FAT) datotečni sustav. Amiga podržava FAT datotečni sustav, te HFS kao modul.


2.3 Potrebna memorija i diskovni prostor

Morate imati barem 5MB memorije i 35MB tvrdog diska. Ako želite instalirati razumnu količinu softvera, uključujući X Window System, te neke programe i librarye za razvoj, trebat će vam barem 300 MB. Za više-manje potpunu instalaciju trebat će vam oko 800 MB. Za instaliranje svega dostupnog u Debianu vjerojatno će vam trebati oko 2 GB. Zapravo, instaliranje svega čak nema smisla jer neki paketi ne mogu biti instalirani zajedno.

Na Amigi je veličina FastRAM-a uključena u ukupne memorijske potrebe. Uz to, korištenje GVP (ili ``Zorro'') kartice sa 16-bitnim RAM-om nije podržano; trebat će vam 32-bitni RAM. Za isključivanje 16-bitnog RAM-a može se koristiti program amiboot; pogledajte Linux/m68k FAQ.

Na Atariju Linux koristi i ST-RAM i Fast RAM (TT-RAM). Mnogi korisnici su prijavili probleme pri korištenju samog kernela u Fast RAM-u, pa će Atarijev boot loader kernel staviti u ST-RAM. Minimalna količina ST-RAM-a je 2 MB.

Na Macintoshu treba biti pažljiv na strojevima sa grafikom zasnovanom na RAM-u (RBV). RAM segment na fizičkoj adresi 0 se koristi kao memorija za prikaz, čineći predodređeni položaj učitavanja kernela nedostupnim. Alternativni RAM segment korišten za kernel i ramdisk mora biti barem 4 MB.


2.4 Periferije i ostali hardver

Linux podržava širok raspon hardverskih uređaja kao što su miševi, tiskači, skeneri, modemi, mrežne kartice, PCMCIA uređaji, itd. No nijedan od tih uređaja nije potreban za instaliranje sustava. Ovo poglavlje sadrži informacije o periferijama koje instalacijski sustav iznimno ne podržava, čak i ako su možda podržane od Linuxa.

Svaka mrežna kartica (NIC) koju podržava Linux kernel trebala bi biti podržana od instalacijskih disketa. Možda ćete morati učitati svoju mrežnu podršku kao modul. Opet, za potpune detalje pogledajte Linux/m68k FAQ.


2.5 Nabavljanje hardvera posebno za GNU/Linux

Sada postoji nekoliko distributera koji isporučuju sustave s predinstaliranim Debianom ili drugim distribucijama GNU/Linuxa. Možda ćete za povlasticu morati platiti više, ali to ipak pruža osjećaj sigurnosti, budući da možete biti uvjereni kako je hardver dobro podržan od GNU/Linuxa. Nažalost, prilično je rijetko da bilo koji distributer uopće distribuira nove Motorola 680x0 strojeve.

Bez obzira kupujete li sustav s ugrađenim Linuxom, ili čak rabljeni sustav, važno je da provjerite podržava li Linux kernel vaš hardver. Provjerite je li hardver naveden u gornjim dokumentima. Objasnite svom prodavaču (ako ga imate) kako kupujete za Linux sustav. Podržavajte Linuxu naklonjene proizvođače hardvera.


2.5.1 Izbjegavajte vlasnički ili zatvoreni hardver

Neki nam proizvođači hardvera jednostavno ne žele reći kako pisati drivere za njihov hardver. Drugi nam neće dopustiti pristup dokumentaciji bez ugovora o tajnosti koji bi nas spriječio u objavljivanju izvornog koda Linuxa. Jedan primjer je DSP zvučni sustav IBM laptopa korišten u novijim ThinkPad sustavima -- neki od njih zvučni sustav spajaju s modemom. Drugi primjer je vlasnički hardver u starijoj Macintosh seriji. Zapravo, za nikakav Macintosh hardver nikad nije objavljena nikakva specifikacija ili dokumentacija, najzamjetnije ADB kontroler (koristi ga miš i tipkovnica), disketni kontroler i svo ubrzavanje i CLUT manipulacija grafičkog hardvera. Ukratko, to objašnjava zašto Macintosh port Linuxa kaska iza ostalih Linux portova.

Pošto nam nije pružen pristup dokumentaciji tih uređaja, oni pod Linuxom jednostavno neće raditi. Možete pomoći moljenjem proizvođača takvog hardvera da objave dokumentaciju. Ako dovoljno ljudi pita, shvatit će kako je zajednica slobodnog softvera važno tržište.


[ natrag ] [ Sažetak ] [ Obavijest o autorskim pravima ] [ Sadržaj ] [ dalje ]
Instaliranje Debian GNU/Linuxa 2.1 za Motorola 680x0 arhitekturu
verzija 2.1.11, 28. 8. 1999.
Bruce Perens
Sven Rudolph
Igor Grobman
James Treacy
Adam Di Carlo