[ natrag ] [ Sažetak ] [ Obavijest o autorskim pravima ] [ Sadržaj ] [ dalje ]

Instaliranje Debian GNU/Linuxa 2.1 za Motorola 680x0 arhitekturu - Glava 5
Metode instaliranja Debiana


U instaliranju Debiana proći ćete nekoliko koraka, po redu:

  1. dizanje instalacijskog sustava
  2. početno konfiguriranje sustava
  3. instaliranje osnovnog sustava
  4. dizanje novoinstaliranog osnovnog sustava
  5. instaliranje ostatka sustava

Prvi korak, dizanje Debianovog instalacijskog sustava, se općenito radi pomoću Rescue diskete ili s CD-ROM-a. Prvo dizanje je ponekad najteže, ovisno o vašem hardveru. Zato je opisano u Dizanje instalacijskog sustava, Glava 6.

Jednom kada se Linux digne, pokrenut će se program dbootstrap i voditi vas kroz drugi korak, početnu konfiguraciju sustava. Taj korak podrobno opisuje Korištenje dbootstrapa za početnu konfiguraciju sustava, Glava 7.

``Debianov osnovni sustav'' je temeljni skup paketa nužnih za Debianov rad na minimalan, samostalan način. Jednom kada konfigurirate i instalirate osnovni sustav, vaš stroj će ``stajati na svojim nogama''. Debianov osnovni sustav se može instalirati sa sljedećih medija: disketa, tvrdog diska, CD-ROM-a ili NFS poslužitelja. Tu instalaciju će obaviti dbootstrap; opisana je u ``Instalacija osnovnog sustava'', Poglavlje 7.13.

Završni korak je instaliranje ostatka Debian sustava. To će uključivati aplikacije i dokumente koje koristite na svom računalu, kao što su X Window System, editori, ljuske i razvojna okružja. Ostatak Debian sustava se može instalirati s CD-ROM-a ili bilo kakvog mirrora Debian arhive (s ili bez Interneta, HTTP-om, FTP-om ili NFS-om). U ovom trenutnku, koristit ćete standardne Debianove alate za rad s paketima, kao što je dselect ili apt-get. Taj korak opisuje Instaliranje ostatka sustava, Poglavlje 7.23.

Primjetite da medij korišten za jedan korak i medij korišten za drugi korak ne moraju biti jednaki. To jest, možete se dignuti s Rescue diskete, instalirati osnovni sustav NFS-om, a zatim instalirati ostatak sustava sa CD-ROM-a. Ako sustav skidate s arhive, obično ćete se dignuti i instalirati osnovni sustav s disketa, instalirajući potpuni Debian sustav sa Interneta.

Instalacijski sustav, nužan za prva tri instalacijska koraka, se dijeli na tri dijela: Rescue disketa, Drivers disketa i Osnovni sustav. Ispod ćete naći opis raznih instalacijskih metoda, te opis datoteka koje bi mogle biti potrebne za instalaciju. Datoteke koje ćete koristiti i koraci kojima ćete pripremiti svoj instalacijski medij ovise o metodi koju izaberete za instaliranje Debiana.


5.1 Izabiranje instalacijskog medija

Najprije izaberite medij kojim ćete dignuti instalacijski sustav. Zatim izaberite metodu kojom ćete instalirati osnovni sustav.


5.1.1 Izabiranje medija početnog dizanja

Za dizanje instalacijskog sustava imate sljedeće izbore: diskete, bootable CD-ROM, mrežno dizanje (TFTP), ili korištenje ne-Linux boot loadera.

Dizanje s disketa je podržano na većini platforma. Nažalost, Amige i Macovi su iznimka tom pravilu. Ono je opisano u Dizanje s disketa, Poglavlje 5.7.1. Za većinu m68k arhitektura, preporučena metoda je dizanje s lokalnog datotečnog sustava.

Dizanje s CD-ROM-a je jedan od najlakših načina instaliranja. Za BVME4000/6000 VMEbus sustave dizanje sa CD-ROM-a je jedan od najlakših načina instaliranja. Ako nemate sreće i kernel na CD-ROM-u ne radi, morat ćete se vratiti na neku drugu tehniku. Instalaciju s CD-ROM-a opisuje Instaliranje s CD-ROM-a, Poglavlje 5.4.

Dizanje preko mreže zahtijeva TFTP poslužitelj, RARP poslužitelj, te mrežnu vezu koju podržavaju instalacijske diskete. Ova instalacijska metoda je opisana u Dizanje TFTP-om, Poglavlje 5.5.

Dizanje iz postojećeg operativnog sustava je često zadovoljavajući izbor; za neke sustave to je jedina podržana metoda instalacije. Ta metoda je opisana u Instaliranje s tvrdog diska, Poglavlje 5.3.


5.1.2 Izabiranje medija instalacije Osnove

Osnovni sustav se može instalirati na sljedeće načine: s disketa, (Instaliranje Osnovnog sustava s disketa, Poglavlje 5.7.2), s CD-ROM-a (Instaliranje s CD-ROM-a, Poglavlje 5.4), s NFS poslužitelja (Instaliranje NFS-om, Poglavlje 5.6) ili lokalnog tvrdog diska (Instaliranje s tvrdog diska, Poglavlje 5.3). Izaberite metodu koja odgovara mediju kojeg imate i koja vam najviše odgovara.


5.2 Opis datoteka instalacijskog sustava

Ovo poglavlje sadrži podroban popis datoteka koje ćete naći u direktoriju disks-m68k. Možda vam sve neće biti potrebne; sve ovisi o izabranom mediju dizanja i instalacije osnovnog sustava.

Većina datoteka su snimke disketa; to jest, jedna datoteka koja se može zapisati na disk kako biste dobili potrebnu disketu. Očito, te snimke zavise o veličini diskete, primjerice 1.4 MB, 1.2 MB ili 720 kB. Dostupne veličine ovise o vašoj platformi (na primjer, diskete od 720 kB su specifične za Atari). Snimke za 1.4 MB pogone u svojim imenima sadrže `14', za 1.2 MB `12', a za 720 KB `72'.

Ako ovaj dokument čitate WWW browserom na umreženom računalu, datoteke vjerojatno možete skinuti odabiranjem njihovih imena u svom WWW browseru. Ovisno o vašem browseru, možda ćete morati poduzeti posebne mjere kako bi skidali izravno u datoteku, u sirovom binarnom modu. Na primjer, u Netscapeu pri klikanju na URL morate držati tipku Shift kako biste skinuli datoteku. Datoteke se mogu skinuti preko URL-ova navedenih u ovom dokumentu, ili s ftp://ftp.debian.org/debian/dists/slink/main/disks-m68k/current/, ili odgovarajućeg direktorija na bilo kojem Debian FTP mirroru.

amiga/resc1440.bin, atari/resc1440.bin, atari/resc720.bin, mac/resc1440.bin bvme6000/resc1440.bin mvme162/resc1440.bin mvme167/resc1440.bin -- snimke Rescue disketa
Ovo su snimke Rescue disketa. Rescue disketa se koristi za početno namještanje i u hitnim slučajevima, primjerice kada se vaš sustav iz nekog razloga neće dignuti. Zato se preporuča da snimku snimite na disketu čak i ako diskete ne koristite za instalaciju.

Ako na Atariju imate pogon niske gustoće, možete koristiti atari/resc720.bin. Također će vam trebati root.bin, opisan dolje.

amiga/drv1440.bin, atari/drv1440.bin, atari/drv720.bin, mac/drv1440.bin bvme6000/drv1440.bin mvme162/drv1440.bin mvme167/drv1440.bin -- snimke Driver diskete
Ovo su snimke Driver diskete. One sadrže kernel module, odnosno drivere, za svakakve vrste hardvera koje nisu potrebne pri početnom diznaju. Tokom instalacijskog procesa moći ćete izabrati drivere koji su vam potrebni.

Ako ste koristili posebnu snimku Rescue diskete, morate koristiti odgovarajuću snimku Driver diskete.

common/base2_1.tgz (preporučeno), ili common/base14-1.bin, common/base14-2.bin, common/base14-3.bin, common/base14-4.bin, common/base14-5.bin, common/base14-6.bin , ili common/base72-1.bin, common/base72-2.bin, common/base72-3.bin, common/base72-4.bin, common/base72-5.bin, common/base72-6.bin, common/base72-7.bin, common/base72-8.bin, common/base72-9.bin -- snimke osnovnog sustava
Ove datoteke sadrže osnovni sustav koji će se instalirati na vašu Linux particiju tokom instalacijskog postupka. To je goli minimum potreban kako biste mogli instalirati ostale pakete. Datoteka common/base2_1.tgz služi za instalaciju sa medija koji nisu diskete, tj. CD-ROM-a, tvrdog diska ili NFS-a.

amiga/amigainstall.lha (Amiga), atari/install.lzh (Atari), ili mac/Install.sit.hqx (Mac) -- Instaleri operativnog sustava
Datoteke koje ćete otpakirati na svom lokalnom disku u svom već postojećem operativnom sustavu. Sadrže dijelove Debianovog instalacijskog postupka.

amiga/rootamiga.bin, atari/root.bin, mac/root.bin, bvme6000/root.bin, mvme162/root.bin, mvme167/root.bin -- Root snimka
Ova datoteka sadrži snimku privremenog datotečnog sustava koji se učitava u memoriju nakon dizanja. Koristi se za instalacije s tvrdog diska i CD-ROM-a.

Također se koristi u slučaju kada root datotečni sustav iz nekog razloga ne stane na Rescue disketu. Ako imate pogon niske gustoće na Atariju, trebat će vam root.bin.

bvme6000/tftplilo.bvme, bvme6000/tftplilo.conf, mvme162/tftplilo.mvme, mvme162/tftplilo.conf, mvme167/tftplilo.mvme, mvme167/tftplilo.conf -- TFTP boot snimke i konfiguracijske datoteke
Boot snimke za mrežno dizanje; pogledajte Dizanje TFTP-om, Poglavlje 5.5. Obično sadrže Linux kernel i root.bin, root datotečni sustav. TFTP podrška za VME se sastoji od programa i konfiguracijskih datoteka za učitavanje Linuxa.

install.hr.txt, install.hr.html -- Instalacijski priručnik
Datoteka koju sada čitate, u običnom ASCII i HTML formatu.

amiga/install.txt, atari/install.txt, mac/install.txt, bvme6000/install.txt, mvme162/install.txt, mvme167/install.txt -- Instalacijski vodič
Kratka referenca koja opisuje instalaciju na odgovarajućim sustavima korak po korak, kao zgusnuta verzija poglavlja 5.-7. ovog priručnika.

atari-fdisk.txt amiga-fdisk.txt mac-fdisk.txt pmac-fdisk.txt
Upute za korištenje vama dostupnih programa za particioniranje.

basecont.txt
Popis sadržaja osnovnog sustava.

md5sum.txt
Popis MD5 checksumova za binarne datoteke. Ako imate program md5sum, možete provjeriti točnost svojih datoteka pokretanjem md5sum -v -c md5sum.txt.


5.3 Instaliranje s tvrdog diska

U nekim slučajevima, možda ćete se željeti dignuti iz postojećeg operativnog sustava. Također možete dignuti instalacijski sustav drugim sredstvima, a osnovni sustav instalirati s diska.


5.3.1 Instaliranje iz AmigaOS-a

Prema sljedećim koracima instalirajte Debian iz svog već postojećeg AmigaOS-a.

  1. Uzmite datoteku amiga/amigainstall.lha i common/base2_1.tgz.
  2. Otpakirajte amigainstall.lha na particiji s barem 10 slobodnih MB. Preporučamo vam otpakiravanje u glavnom direktoriju.
  3. Nakon toga, trebali biste imati direktorij debian. Premjestite common/base2_1.tgz u taj direktorij. Nemojte mijenjati imena datoteka u tom direktoriju.
  4. Zapišite Linux ime particije na kojoj se nalazi vaš novi direktorij debian. Za više informacija o imenima particija pod Linuxom pogledajte Imena uređaja u Linuxu, Poglavlje 4.3.
  5. Pripremite svoje particije za Linux. Pogledajte Particioniranje prije instalacije, Poglavlje 4.6.
  6. U Workbenchu pokrenite instalacijski postupak Linuxa dvostrukim klikom na ikonu ``StartInstall'' u direktoriju debian.

Možda ćete morati dvaput pritisnuti tipku Return nakon što instalacijski program ispiše neke informacije za otklanjanje grešaka u prozor. Potom će zaslon postati siv na nekoliko sekundi. Zatim bi se trebao pojaviti crni zaslon sa bijelim tekstom, prikazujući svakakve informacije za debugging kernela. Te poruke mogu prolaziti prebrzo da ih pročitate, ali to je u redu. Nakon par sekundi trebao bi se automatski pokrenuti instalacijski program, pa možete nastaviti čitati od Korištenje dbootstrapa za početnu konfiguraciju sustava, Glava 7.

S druge strane, ako imate problema u dizanju, pogledajte Problemi u postupku dizanja, Poglavlje 6.5.


5.3.2 Instaliranje iz Atari TOS-a

Prema sljedećim koracima instalirajte Debian iz svog već postojećeg Atari TOS-a.

  1. Uzmite datoteku atari/install.lzh i common/base2_1.tgz.
  2. Otpakirajte install.lhz na particiji s barem 10 slobodnih MB. Preporučamo vam otpakiravanje u glavnom direktoriju.
  3. Nakon toga, trebali biste imati direktorij debian. Premjestite common/base2_1.tgz u taj direktorij. Nemojte mijenjati imena datoteka u tom direktoriju.
  4. Zapišite Linux ime particije na kojoj se nalazi vaš novi direktorij debian. Za više informacija o imenima particija pod Linuxom pogledajte Imena uređaja u Linuxu, Poglavlje 4.3.
  5. Pripremite svoje particije za Linux, ako to već niste učinili. Pogledajte Particioniranje prije instalacije, Poglavlje 4.6.
  6. U GEM desktopu pokrenite instalacijski postupak Linuxa dvostrukim klikom na ikonu ``bootstra.ttp'' u direktoriju debian i pritiskom na ``Ok'' u dijaloškom okviru programskih opcija.

Možda ćete morati pritisnuti tipku Return nakon što instalacijski program ispiše neke informacije za otklanjanje grešaka u prozor. Potom će zaslon postati siv na nekoliko sekundi. Zatim bi se trebao pojaviti crni zaslon sa bijelim tekstom, prikazujući svakakve informacije za debugging kernela. Te poruke mogu prolaziti prebrzo da ih pročitate, ali to je u redu. Nakon par sekundi trebao bi se automatski pokrenuti instalacijski program, pa možete nastaviti čitati od Korištenje dbootstrapa za početnu konfiguraciju sustava, Glava 7.

S druge strane, ako imate problema u dizanju, pogledajte Problemi u postupku dizanja, Poglavlje 6.5.


5.3.3 Instaliranje iz MacOS-a

Prema sljedećim koracima instalirajte Debian iz svog već postojećeg MacOS-a.

  1. Uzmite datoteku mac/Install.sit.hqx i common/base2_1.tgz.
  2. Otpakirajte Install.sit.hqx na particiji s barem 10 slobodnih MB. Preporučamo vam otpakiravanje u vrhovnom direktoriju particije s dovoljno prostora.
  3. Nakon toga, trebali biste imati direktorij debian. Premjestite common/base2_1.tgz u taj direktorij. Nemojte mijenjati imena datoteka u tom direktoriju.
  4. Zapišite Linux ime particije na kojoj se nalazi vaš novi direktorij debian. Za više informacija o imenima particija pod Linuxom pogledajte Imena uređaja u Linuxu, Poglavlje 4.3.
  5. Pripremite svoje particije za Linux, ako to već niste učinili. Pogledajte Particioniranje prije instalacije, Poglavlje 4.6.
  6. U MacOS desktopu pokrenite instalacijski postupak Linuxa dvostrukim klikom na ikonu ``Penguin Prefs'' u direktoriju debian. Pokrenut će se Linux booter. Izaberite opciju ``Settings'' u izborniku ``File'' i odaberite snimke kernela i ramdiska u direktoriju debian klikanjem na odgovarajuće gumbe u gornjem desnom uglu i pronalazeći datoteke u dijalozima za odabir datoteka. Zatvorite dijalog ``Settings'', snimite postavu i pokrenite booter pomoću opcije ``Boot Now'' iz izbornika ``File''.

Penguin booter će ispisati neke informacije za otklanjanje grešaka u prozor. Potom će zaslon postati siv na nekoliko sekundi. Zatim bi se trebao pojaviti crni zaslon sa bijelim tekstom, prikazujući svakakve informacije za debugging kernela. Te poruke mogu prolaziti prebrzo da ih pročitate, ali to je u redu. Nakon par sekundi trebao bi se automatski pokrenuti instalacijski program, pa možete nastaviti čitati od Korištenje dbootstrapa za početnu konfiguraciju sustava, Glava 7.

S druge strane, ako imate problema u dizanju, pogledajte Problemi u postupku dizanja, Poglavlje 6.5.


5.3.4 Instaliranje s Linux particije

Debian možete instalirati sa ext2fs ili Minix particije. Na primjer, ta tehnika instalacije odgovara slučaju kada potpuno uklanjate svoj sadašnji Linux sustav s Debianom.

Primjetite da particija sa koje instalirate ne smije biti ona na koju instalirate Debian (dakle, /, /usr, /lib, i sve to).

Za instalaciju s postojeće Linux particije slijedite ove upute.

  1. Uzmite sljedeće datoteke i smjestite ih u direktorij na svojoj Linux particiji. Koristite najveće dostupne datoteke za svoju arhitekturu:
  2. Kada instalirate s particije, možete koristiti bilo koju radeću metodu dizanja. Nadalje se pretpostavlja dizanje s disketa; no, može se koristiti bilo koji način dizanja.
  3. Pripremite Rescue disketu kako je objašnjeno u Pripremanje disketa iz snimki disketa, Poglavlje 5.8. Primjetite da vam Driver disketa nije potrebna.
  4. Ubacite Rescue disketu u svoj disketni pogon i dignite računalo.
  5. Nastavite čitati od Dizanje instalacijskog sustava, Glava 6.


5.4 Instaliranje s CD-ROM-a

Ako imate CD koji je bootable, a vaša arhitektura i sustav podržavaju dizanje s CD-ROM-a, diskete vam uopće nisu potrebne. Za sada je BVME6000 jedina Motorola 680x0 podarhitektura koja podržava dizanje s CD-ROM-a. Ubacite CD-ROM i dignite računalo. Sada možete nastaviti čitati od Dizanje instalacijskog sustava, Glava 6.

Osnovni Debian sustav možete instalirati s CD-ROM-a čak i ako se s njega ne možete dignuti. Jednostavno se dignite nekom drugom instalacijskom tehnikom; kada dođe vrijeme instalacije osnovnog sustava i dodatnih paketa, samo instalacijskom sustavu pokažite svoj CD-ROM pogon, kako je opisano u ``Instalacija osnovnog sustava'', Poglavlje 7.13.


5.5 Dizanje TFTP-om

Morate postaviti dva poslužitelja: RARP poslužitelj i TFTP poslužitelj. RARP (Reverse Address Resolution Protokol -- protokol za obratno razrješavanje adresa) je jedan od načina da svom klijentu kažete koju IP adresu treba koristiti. Drugi način je BOOTP protokol. Na VMEbus sustavima postoji još jedna alternativa: IP adresa se može podesiti ručno u boot ROM-u. TFTP (Trivial File Transfer Protokol -- trivijalni protokol za prijenos datoteka) služi za posluživanje boot snimke klijentu. Teoretski, može se koristiti bilo koji poslužitelj na bilo kojoj platformi koji implementira ove protokole. Primjeri u ovom poglavlju pokazuju naredbe za SunOS 4.x, SunOS 5.x (iliti Solaris) i GNU/Linux.


5.5.1 Namještanje RARP-a

Kako biste namjestili RARP, morate saznati Ethernet adresu klijenta (tzv. MAC adresu). Ako vam ta informacija nije poznata, možete se dignuti u ``Rescue'' modu (dakle, sa Rescue diskete) i koristiti naredbu /sbin/ifconfig eth0.

Pod GNU/Linuxom morate naseliti kernelovu RARP tabelu. Pokrenite

     /sbin/rarp -s hostname-klijenta enet-adr-klijenta
     /sbin/arp -s ip-klijenta enet-adr-klijenta

Pod SunOS-om morate osigurati da hardverska Ethernet adresa klijenta bude navedena u ``ethers'' bazi podataka (ili u datoteci /etc/ethers, ili preko NIS/NIS+) te u ``host'' bazi podataka. Zatim morate pokrenuti RARP demon. Na SunOS-u 4 (kao root) zadajte naredbu: /usr/etc/rarpd -a; na SunOS-u 5 koristite /usr/sbin/rarpd -a.


5.5.2 Postavljanje TFTP poslužitelja

Da bi TFTP poslužitelj proradio, najprije morate provjeriti je li uključen tftpd. Obično se uključuje sljedećim redom u /etc/inetd.conf:

     tftp dgram udp wait root /usr/etc/in.tftpd in.tftpd -l /boot

Pogledajte u tu datoteku i zapamtite direktorij korišten kao argument za tftpd; trebat će vam poslije. Opcija -l kod nekih verzija in.tftpd uključuje zapisivanje svih zahtjeva u logove sustava; to je korisno za dijagnosticiranje grešaka pri dizanju. Ako ste morali promijeniti /etc/inetd.conf, morate o tome obavijestiti pokrenuti inetd proces. Na Debian stroju pokrenite /etc/init.d/netbase reload; na drugim strojevima saznajte PID inetda i pokrenite kill -1 inetd-pid.


5.5.3 Smještanje TFTP snimki

Zatim, TFTP boot snimku koja vam je potrebna, iz Opis datoteka instalacijskog sustava, Poglavlje 5.2, smjestite u tftpdov direktorij za boot snimke. Općenito, to će biti /boot na Debianu, odnosno /tftpboot na drugim operativnim sustavima. Zatim morate napraviti simboličku vezu na tu datoteku iz datoteke koju će tftpd koristiti za dizanje određenog klijenta. Na žalost, ime datoteke određuje TFTP klijent, a čvrstih standarda nema.

Često će ime datoteke koju TFTP klijent traži biti u obliku heksadecimalni-ip-klijentaarhitektura-klijenta. Kako biste izračunali heksadecimalni-ip-klijenta, svaki bajt klijentove IP adrese pretvorite u heksadecimalni zapis. Ako vam je pri ruci stroj s programom bc, možete to učiniti pomoću njega. Prvo zadajte naredbu obase=16 koja uključuje heksadecimalni izlaz, a zatim upišite, jedan po jedan, pojedine dijelove klijentovog IP-a. Što se tiče arhitektura-klijenta, isprobajte neke vrijednosti. Nakon što odredite ime, vezu napravite ovako: ln /boot/tftpboot.img /boot/ime-datoteke.

Evo popisa datoteka koje će tražiti BVM i Motorola VMEbus sustavi:

Zatim podesite svoje boot ROM-ove odnosno BOOTP poslužitelj tako da se na početku s TFTP poslužitelja učita datoteka tftplilo.bvme odnosno tftplilo.mvme. Za dodatne, specifične konfiguracijske informacije pročitajte datoteku tftplilo.txt za svoju podarhitekturu.

Sada biste trebali biti spremni za dizanje svog sustava. Nakon dizanja VMEbus sustava dobit ćete LILO Boot: prompt. Na njemu upišite jedno od sljedećeg kako biste dignuli Linux i započeli instalaciju uz vt102 emulaciju terminala:

Možete nadopisati ``TERM=vt100'' za vt100 emulaciju terminala; npr. ``i6000 TERM=vt100 Return''.


5.6 Instaliranje NFS-om

Zbog prirode ove metode instaliranja, NFS-om se može instalirati samo osnovni sustav. Rescue disketa i Driver disketa moraju biti dostupne lokalno jednom od navedenih metoda. Za instaliranje osnovnog sustava NFS-om, morat ćete proći kroz običnu instalaciju kako je objašnjeno u Korištenje dbootstrapa za početnu konfiguraciju sustava, Glava 7. Nemojte zaboraviti uključiti modul (driver) za svoju Ethernet karticu i modul NFS datotečnog sustava.

Kada vas dbootstrap upita gdje se osnovni sustav nalazi (``Instalacija osnovnog sustava'', Poglavlje 7.13), odaberite NFS i slijedite upute.


5.7 Instaliranje s disketa

Instaliranje s disketa, ako je podržano na vašem sustavu, je lijepa rezervna mogućnost, iako općenito nije najpovoljniji ni najbrži način instaliranja. S disketa možete instalirati u različitim stupnjevima, koji su opisani dolje.


5.7.1 Dizanje s disketa

Kako biste se digli s disketa, jednostavno skinite snimku Rescue diskete i Driver diskete. U nekim slučajevima možda ćete se morati odlučiti za inačicu snimki, kako je objašnjeno u Opis datoteka instalacijskog sustava, Poglavlje 5.2. Informacije u tom poglavlju trebale bi vam pomoći u izabiranju snimki. Zapišite ih na diskete kako je opisano u Pripremanje disketa iz snimki disketa, Poglavlje 5.8.

Ako je potrebno, također možete promijeniti Rescue disketu; pogledajte Zamjenjivanje kernela na Rescue disketi, Poglavlje 9.4.

Dizanje s Rescue diskete je za sada podržano samo na Atariju i VME-u (uz SCSI disketni pogon na VME-u). Na Macintoshu se možete dignuti sa HFS snimke diskete priložene u DiskCopy formatu, koja je sirova snimka diska sa snimkom Rescue diskete.


5.7.2 Instaliranje Osnovnog sustava s disketa

NAPOMENA: Ovo nije preporučeni način instaliranja Debiana, jer su diskete općenito najnepouzdanija vrsta medija. Ovo se preporuča jedino ako nemate dodatnih, već postojećih datotečnih sustava na nijednom tvrdom disku na svom sustavu. Instaliranje osnovnog sustava s disketa nije podržano na Amiga i Macintosh sustavima.

Završite ove korake:

  1. Nabavite ove snimke disketa (te datoteke su podrobnije opisane u Opis datoteka instalacijskog sustava, Poglavlje 5.2):
  2. Uzmite dovoljno disketa za zapisivanje svih potrebnih snimki.
  3. Pripremite diskete kako je objašnjeno u Pripremanje disketa iz snimki disketa, Poglavlje 5.8.
  4. Ubacite Rescue disketu u disketni pogon i ponovo dignite računalo.
  5. Nastavite čitati od Dizanje instalacijskog sustava, Glava 6.


5.8 Pripremanje disketa iz snimki disketa

Snimke disketa su datoteke sa cijelim sadržajem diskete u sirovom obliku. Snimke disketa, kao što je resc1440.bin, se ne mogu jednostavno kopirati na diskete. Koristi se poseban program koji snimke zapisuje na disketu u sirovom načinu. To je potrebno jer su te snimke sirovi podaci s diskete; nužno je sektorski kopirati podatke iz datoteke na disketu.

Postoje različiti načini pripremanja disketa iz snimki, ovisno o vašoj platformi. Ovo poglavlje opisuje stvaranje pripremanje disketa iz snimki na raznim platformama.

Bez obzira kojom ste metodom stvorili svoje diskete, nemojte zaboraviti pomaknuti zaštitu na disketama nakon snimanja, kako biste ih zaštitili od nenamjernog oštećivanja.


5.8.1 Zapisivanje snimki s Linux ili Unix sustava

Za zapisivanje datoteka snimki disketa na diskete vjerojatno će vam trebati root pristup sustavu. Stavite ispravnu, praznu disketu u disketni pogon. Zatim zadajte naredbu

     dd if=datoteka of=/dev/fd0 bs=512 conv=sync ; sync

gdje je datoteka jedna od datoteka snimki. /dev/fd0 je uobičajeno ime za disketni uređaj, no može biti različito na vašoj radnoj stanici (na Solarisu je /dev/fd/0). Naredba bi vas mogla vratiti u ljusku prije nego Unix završi sa snimanjem diskete, pa pogledajte na žaruljicu na disketnom pogonu i uvjerite se da se ugasila te da je uređaj prestao raditi prije nego izvadite disketu. Na nekim sustavima ćete morati pokrenuti naredbu koja disketu izbacuje iz pogona (na Solarisu koristite eject -- pogledajte man stranicu).

Neki sustavi automatski pokušavaju montirati disketu kada ju se stavi u pogon. Možda ćete morati isključiti tu mogućnost prije nego vam radna stanica dopusti pisanje u sirovom načinu. Nažalost, to ovisi o vašem operativnom sustavu. Na Solarisu provjerite je li vold ugašen. Na drugim sustavima pitajte svog administratora.


5.8.2 Zapisivanje snimki na Atari sustavima

U direktoriju u kojem se nalaze snimke disketa naći ćete program atari/rawwrite.ttp. Pokrenite ga dvostrukim klikom na programsku ikonu i u TOS-ovom dijalogu za programske argumente upišite ime disketne snimke koju želite zapisati na disketu.


5.8.3 Zapisivanje snimki na Macintosh sustavima

Pomoću DiscCopy (verzija 4.2 ili novija) možete stvoriti MacOS disketu iz datoteke mac/Debian-m68k-2.1-Mac.img u direktoriju gdje se nalaze datoteke Macintosh instalera. Pokrenite DiskCopy i odaberite opciju ``Make a Floppy'' u izborniku ``Utilities''. Odaberite datoteku disketne snimke u dijalogu za odabir datoteke.

Ne postoji MacOS aplikacija koja bi zapisala snimke mac/resc1440.bin i mac/drv1440.bin na diskete (i to nema svrhe pošto te diskete ne možete koristiti za dizanje instalacijskog sustava niti instaliranje kernela i modula na Macintosh). Međutim, te datoteke su potrebne za instalaciju operativnog sustava i modula kasnije u postupku.

Budite pažljivi pri prijenosu datoteka na Macintosh. Datoteke s nastavkom .bin ili .tgz uvijek treba prenositi u binarnom modu.


5.8.4 Zapisivanje snimki iz DOS-a, Windowsa ili OS/2

Ako imate pristup PC-u sa jednim od tih sustava -- možda nam se to nikad neće sviđati, ali takvi postoje -- možete ga koristiti za zapisivanje snimki.

Program rawrite2.exe ćete naći u i386 dijelu Debian arhive, u istom direktoriju kao snimke disketa. Također postoji datoteka rawrite2.txt s uputama o korištenju rawrite2.


5.8.5 Pouzdanost disketa

Čini se kako je najveći problem ljudima koji po prvi put instaliraju Debian pouzdanost disketa.

Rescue disketa ima najviše problema jer ju čita izravno hardver, prije dizanja Linuxa. Hardver često ne čita pouzdano kao Linuxov disketni driver, pa može jednostavno stati bez ispisa poruke o grešci ako pročita netočne podatke. Također može biti grešaka na Driver disketi i disketama osnovnog sustava; većina će ih se pokazati lavinom poruka o I/O greškama.

Ako instalacija uporno zaglavljuje na određenoj disketi, prva stvar koju biste trebali učiniti je ponovo skinuti snimku diskete i zapisati ju na drugu disketu. Obično reformatiranje stare diskete možda neće biti dovoljno, čak i ako se čini da je disketa reformatirana i snimljena bez grešaka. Ponekad je korisno pokušati snimiti disketu na drugom sustavu.

Jedan korisnik kaže kako je snimke morao tri puta zapisivati na diskete kako bi proradile, a onda je sa trećom disketom sve bilo u redu.

Drugi korisnici javljaju kako jednostavno ponovno dizanje nekoliko puta s istom disketom u disketnom pogonu može dovesti do uspješnog dizanja. Sve je to zbog loše napravljenih hardverskih ili firmware disketnih drivera.


[ natrag ] [ Sažetak ] [ Obavijest o autorskim pravima ] [ Sadržaj ] [ dalje ]
Instaliranje Debian GNU/Linuxa 2.1 za Motorola 680x0 arhitekturu
verzija 2.1.11, 28. 8. 1999.
Bruce Perens
Sven Rudolph
Igor Grobman
James Treacy
Adam Di Carlo