Prije nego počnete, svakako napravite backup svake datoteke na svom sustavu. Instalacijski postupak može izbrisati sve podatke na tvrdom disku! Programi koji se koriste u instalaciji su prilično pouzdani, a većina se koristi godinama; bez obzira na to, krivi potez vas može skupo stajati. Čak i uz backup, budite oprezni i razmišljajte o svojim odgovorima i postupcima. Dvije minute razmišljanja može uštediti sate nepotrebnog posla.
Ako instalirate na sustav sa više operativnih sustava, imajte pri ruci distribucijske medije svih ostalih prisutnih operativnih sustava. Pogotovo ako reparticionirate svoj disk, možda ćete morati ponovo instalirati boot loader svog operativnog sustav, ili, u nekim slučajevima (tj. Macintosh), cijeli operativni sustav.
Osim ovog dokumenta trebat će vam
the fdisk man
stranica,
the Uvod u dselect, te
Linux for SPARC Processors FAQ
Ako je vaše računalo stalno spojeno na mrežu (npr. Ethernetom ili sličnom vezom -- ne PPP-om), pitajte svog mrežnog administratora za ove informacije:
Ako jedina mrežna veza vašeg računala ide serijskom vezom, preko PPP-a ili slične veze, osnovni sustav vjerojatno nećete instalirati preko mreže. Ne morate se brinuti o namještanju svoje mreže dok vam sustav ne bude već instaliran. Pogledajte Namještanje PPP-a, Poglavlje 7.22 dolje za informacije o postavljanju PPP-a na Debianu.
Ponekad je potrebno malo prilagoditi sustav prije instalacije. x86 platforma je najzamornija u tome; predinstalacijsko namještanje hardvera na drugim arhitekturama je znatno jednostavnije.
Ovo poglavlje će vas provesti kroz namještanje hardvera pred instalaciju, koje ćete možda morati obaviti prije instaliranja Debiana. Općenito, to uključuje provjeravanje i moguće mijenjanje postavki firmwarea vašeg sustava. ``Firmware'' je ključni softver kojeg koristi vaš hardver; njegovo izvršavanje tokom procesa dizanja (nakon paljenja računala) je najkritičnije.
OpenBoot pruža osnovne funkcije potrebne za dizanje SPARC arhitekture. Po svrsi relativno sliči BIOS-u na x86 arhitekturi, iako je puno zgodniji. Sunovi boot PROM-i imaju ugrađeni interpreter fortha koji vam omogućava poprilično stvari s vašim strojem, kao što je dijagnosticiranje, jednostavne skripte, itd.
Kako biste došli do boot prompta, morate pritisnuti tipku Stop (na starijim tipkovnicama tipa 4 koristite tipku L1; ako imate adapter PC tipkovnice, koristite tipku Break) i pritisnuti tipku A. OpenBoot će ispisati prompt, ili ok ili >.
OpenBoot možete koristiti za dizanje s određenih uređaja, te za mijenjanje
svog podrazumijevanog uređaja dizanja. Međutim, morate upoznati neke detalje
o tome kako OpenBoot naziva uređaje; vrlo je različito od Linuxovog
imenovanja uređaja opisanog u Imena uređaja u Linuxu, Poglavlje 4.3. Također, naredba će se
malo razlikovati, ovisno o vašoj verziji OpenBoota. Više informacija o
OpenBootu sadrži Sun OpenBoot Reference.
S novijim revizijama obično možete koristiti OpenBoot uređaje kao što je
``floppy'', ``cdrom'', ``net'', ``disk'', ili ``disk2''. Njihova su značenja
očita; uređaj ``net'' služi za dizanje preko mreže. Uz to, ime uređaja može
navesti pojedinu particiju diska, primjerice ``disk2:a'' za dizanje prve
particije na drugom disku. Puna OpenBoot imena uređaja imaju oblik
ime-drivera@adresa-jedinice:argumenti-uređaja.
U starijim revizijama Openboota, imena uređaja su malo drugačija: disketni
pogon se zove ``/fd'', a SCSI uređaji u obliku ``sd(kontroler,
id-ciljnog-diska,, lun-diska)''. Naredba
show-devs iz novijih revizija OpenBoota je korisna za
pregled trenutno konfiguriranih uređaja. Za potpune informacije, bez obzira
na reviziju, pogledajte
Sun OpenBoot Reference.
Za dizanje s određenog uređaja koristite naredbu boot uređaj. Možete postaviti takvo ponašanje kao predodređeno pomoću naredbe setenv. Međutim, ime varijable koju treba postaviti se promijenilo između verzija OpenBoota. U OpenBootu 1.x koristite naredbu setenv boot-from uređaj. U kasnijim revizijama OpenBoota koristite naredbu setenv boot-device uređaj.
Mnogi ljudi su pokušali namjestiti svoj 90 MHz CPU na 100 MHz, itd. Ponekad
radi, ali je osjetljivo na temperaturu i druge čimbenike, a čak može
oštetiti vaš sustav. Jedan od autora ovog dokumenta je godinu dana držao
svoj sustav over-clockanim, a zatim je program gcc počeo
podbacivati uz neočekivani signal pri kompajliranju kernela operativnog
sustava. Vraćanje brzine CPU-a na deklariranu vrijednost je riješilo
problem.
Kompajler gcc je često prva stvar koja umre od loših memorijskih
modula (ili drugih hardverskih problema koji nepredvidivo mijenjaju
podatke) jer izgrađuje goleme strukture podataka koje obrađuje više puta.
Greška u tim strukturama podataka će uzrokovati izvršavanje neispravne
naredbe ili pristup nepostojećoj adresu. Simptom toga će biti umiranje
gcca od neočekivanog signala.