Pažnja: Originalni dokument je noviji od ovog prijevoda.

Usporedba programskih licenci

******Ovaj dokument je u razvoju*******

Ljudi koji su dugo u dodiru sa slobodnim softverom obično razviju vrlo snažna mišljenja o licencama. Početnici se o njima ne brinu toliko jer su zabrinutiji za završavanje zadatka pri ruci i ne razumiju dugoročne posljedice izbora softvera s jednom licencom umjesto druge (sumnjamo da postoji puno ljudi koji razumiju nijanse licenciranja, a nemaju snažna mišljenja o tome).

Kroz godine se istaklo više licenci jer autorima programa pružaju vrstu kontrole nad njihovim djelima koju većina razvijatelja žele. Još je uobičajeno naći program koji nema vidljivih autorskih prava ili sadrži jedinstvenu licencu koju je razvio autor. Posljednje može prilično smetati distributere softvera (i računalne i ljude koji peku CD-e) pošto mnoge od tih licenci sadrže uobičajene greške zbog kojih je softver teško distribuirati.

Slijedi popis uobičajenih slobodnih (otvorenih) programskih licenci i nekih dobrih i loših točaka svake. Pokazane su samo točke licence bitne za raspravu. Također, mnoge točke su naslovljene "DOBRO/LOŠE". Te točke mogu biti dobre ili loše, ovisno o vašem gledištu.

GNU Opća javna licenca (GPL).
SAŽETAK: izvorni kod mora biti dostupan; program se može prodavati; izvedena djela moraju koristiti istu licencu.
DOBRO: Ovo je najkorištenija licenca za slobodni (otvoreni) softver iz dobrog razloga. Dobro obavlja posao zaštite prava razvijatelja softvera, a dostupnost izvornog koda jamči da se korisnici ne moraju brinuti o budućem gubitku podrške.
DOBRO/LOŠE: Programi objavljeni pod GPL-om se ne mogu uključiti u komercijalni softver. Je li ovo doista loše ovisi o vašem gledištu. Ljude koji razvijaju komercijalni softver često frustrira kada se dostupno rješenje ne može koristiti zbog sukoba u licenciranju. Naravno, ništa ih ne spriječava u kontaktiranju autora i provjeravanju mogućnosti kupovine pod drukčijom licencom. Većina ljudi koji objavljuju programe pod GPL-om ne smatraju ova ograničenja lošima jer drugima omogućavaju korištenje i poboljšavanje programa, a spriječava (u svim praktičnim svrhama) druge u zarađivanju na njihovom teškom radu bez njihova dopuštenja.
Artistic License http://language.perl.com/misc/Artistic.html.
SAŽETAK:
DOBRO:
LOŠE:
Licenca u BSD stilu.
SAŽETAK: Izvršne datoteke i izvorni kod moraju sadržavati licencu; oglašavanje mora priznati razvijatelje popisane u licenci.
DOBRO/LOŠE: Tvrtke koje žele općenito dostupnu izvršnu datoteku (možda besplatno) bez objavljivanja izvornog koda često vole ovu licencu. Dobar primjer je tvrtka koja želi objaviti driver za grafičku karticu. Zastupnici slobodnog softvera više bi voljeli da tvrtka svejedno objavi specifikacije hardvera. Ako je razvoj drivera za XFree86 mjerodavan, najbolji driveri su oni napisani uz dostupni izvorni kod. Tvrtke izdavanjem vlasničkih, sporih i bugovitih drivera samo daju loš glas svojim proizvodima. Također mogu uštedjeti troškove razvoja omogućavajući drugima da razviju driver umjesto njih.
DOBRO/LOŠE: Svatko može uzeti izvorni kod, promijeniti ga i objaviti rezultat bez objavljivanja promjena. Dobro ili loše mišljenje o tome osobna je stvar.

Neke uobičajene greške u samostalno napisanim licencama:

Ili nedopuštanje ili ograničavanje komercijalne prodaje programa. Ovo otežava distribuiranje softvera na CD-u. Ljudi često griješe korištenjem loše određenih pojmova, kao što je `razumna cijena'. Bolje je jednostavno koristi jednu od gore spomenutih licenci jer one rade istu stvar bez pribjegavanja takvim frazama. Na primjer, omogućavanjem distribucije programa svima, GPL snižava cijenu uobičajenim snagama tržišta. Ako netko prodaje CD s velikom zaradom, neće proći dugo dok konkurencija uđe na tržište i počne prodaju s nižom cijenom.
Napomena: Artistic licenca koristi pojam `Razumna naplata kopiranja', no određuje pojam pokušavajući ga učiniti jasnijim.
Nedopuštanje distribucije promijenjenih verzija programa. To spriječava određene grupe u distribuiranju programa. Na primjer, pošto Debian distribuira kompajlirane programe, često je potrebno promijeniti izvorni kod kako bi se mogao kompajlirati ili kako bi poštovao FSSTND. No zbog toga ga potom ne smijemo distribuirati.
Zahtijevanje prijavljivanja svih promjena programa autoru. Iako je dobra zamisao prijavljivati promjene/poboljšanja autori kako bi se mogle šire distribuirati, stavljanje zahtjeva može uzrokovati probleme. Koliko ljudi zna gdje će biti za 5 godina? To jednostavno promjenite u `Sve promjene bi se trebale prijaviti autoru'. Većina ljudi hoće.
Ovaj članak se obično uključuje kako bi spriječio grananje projekta. Povijest je pokazala da, sve dok razvoj izvornog koda ne zastane, grane će biti uspješne jedino ako neka druga sila uzrokuje razdvajanje.
Izjava kako je program u javnom vlasništvu uz dodavanje ograničenja (kao što je zabrana komercijalne prodaje). Nešto ili je u javnom vlasništvu ili nije — nema varijacija. Takve licence nemaju značenja i dodatni uvjeti vjerojatno neće vrijediti na sudu.