Debian u tisku: recenzija Debian 2.0 `Hamma'
15. rujna 1998.
[Sažetak napisao Michael Below <mbelow@post.uni-bielefeld.de>. Hvala!]
[Napomena: Ova recenzija nije dostupna Internetom.]
Njemački časopis uspoređuje šest distribucija Linuxa
U broju 19 iz 14. rujna 1998. dr. Oliver Diederich iz njemačkog računalnog časopisa c't uspoređuje šest distribucija Linuxa: Caldera OpenLinux Base 1.2, Debian 2.0, DLD 5.4 Classic, Red Hat 5.1, Slackware 3.5 i SuSE 5.3. Usredotočava se na pitanje kako razne distribucije ispunjavaju potrebe i početnika i iskusnijih korisnika Linuxa. Osobito uspoređuje instalacijske postupke, alate za administriranje sustava i korisnost početne konfiguracije.
Za Debian, g. Diederich hvali početni zaslon konfiguracijskog programa
koji nudi korake instalacije i preporuča što učiniti. Napominje kako
particioniranje tvrdog diska pomoću cfdiska zahtijeva poprilično znanje, čak
i uz opise dane u CD knjižici. Ne sviđa mu se pitanje za lokaciju
resc1440.bin
tokom instalacije kernela bez ikakvih uputa o tome u knjižici
ili datoteci s uputama. Pretpostavlja da bi Linux početnika sigurno
suočavanje s popisom kernel modula sigurno iživciralo. Nakon toga Debian
instalira LILO na MBR drugog EIDE tvrdog diska, dajući poruku upozorenja da
se možda odatle neće moći dignuti. To se i dogodi, a g. Diederich
pretpostavlja da bi čak i najuporniji Linux početnik sada odustao. Nastavlja
instalaciju uz pomoć boot diskete.
O daljnem izboru softvera preko dselecta kaže kako se nije moguće vratiti na izbornik preselekcija, pa je korisnik neizbježno suočen s izabiranjem između 1500 paketa ako odabere samostalnu instalaciju. Općenito ne odobrava složeno sučelje dselecta, ali priznaje njegovu funkcionalnost, provjeravanje ovisnosti/sukoba i izravnu konfiguraciju. Primjećuje kako objašnjenja u CD knjižici nakon uvoda u dselect korisnika ostavljaju bez pomoći, pa je odgovaranje na konfiguracijska pitanja teško. Također, namještanje X11 i tiskača zahtijevaju znanje i rad u većoj mjeri od drugih distribucija.
Autor pohvaljuje sustav izbornika, sustav računalne pomoći i poštivanje Linux File System Standarda. Napominje postojanje suvremenog glibc librarya, ali govori o problemima s određenim libc5 programima.
Sve u svemu, Debian 2.0 opisuje kao solidnu distribuciju za korisnike dobro navikle na Linux, koja nudi velik izbor softvera i nikakve probleme s licencama uz cijenu većih napora u podešavanju. Debian zajedno sa Slackwareom svrstava u razred distribucija za iskusne korisnike; on je u tom razredu svježija i inovativnija distribucija.